Znanje i podrška

Najjeftinija je električna energija koju ne potrošimo. Naročito ljeti!

Zapitate li se ikad koliko električne energije potroše veliki kućanski aparati koji nam olakšavaju svakodnevne poslove? Odgovor je: puno. Naročito u vrućim ljetnim mjesecima. Znate li kako uštedjeti na računu za električnu energiju dok pritišće vrućina?

Hladnjaci i zamrzivači, kao i perilice rublja, sušilice i perilice posuđa, potroše čak četvrtinu ukupne električne energije koju potrošimo u kućanstvu, a za grijanje sanitarne vode potroši se petina ukupne električne energije, ljeti još i više jer se zbog vrućine više puta tuširamo. U ljetnim mjesecima punom parom radi i klimatizacijski uređaj, a sve se to vidi na računu koji nam svaki mjesec šalje naš dobavljač električne energije.  

Električnu energiju plaćat ćemo manje ako ju koristimo racionalnije, a istovremeno ćemo učiniti nešto dobro i za okoliš. Bez brige, naš život neće biti ništa manje ugodan ako promijenimo svoje navike i ako se i ljeti držimo jednostavnih savjeta za uštedu energije.

Jeftinije grijanje tople vode toplinskom pumpom.

U mnogim se kućanstvima sanitarna voda još uvijek grije ili rasipnim električnim grijačima vode ili preko centralnog sustava na loživo ulje, što je u ljetnim mjesecima vrlo neekonomično.  

Sanitarnom toplinskom pumpom ubijamo dvije muhe odjednom – štedimo električnu energiju za grijanje vode i istovremeno gotovo besplatno hladimo prostor u koji ju postavljamo, poput podruma ili ostave. Na taj način možemo troškove grijanja vode smanjiti i do 70 posto.

Pravilna upotreba klimatizacijskog uređaja

Ljeta bez klimatizacijskog uređaja više gotovo ne možemo zamisliti, a trebamo znati da i najsuvremeniji uređaj za rad potroši puno električne energije. Zato je jako važno izabrati kvalitetan, energetski učinkovit uređaj, kao i povoljnog opskrbljivača električnom energijom.

Da bi klimatizacijski uređaj ljeti učinkovito hladio, a da pritom ne troši previše električne energije, dobro je držati se nekoliko preporuka:  

  • nemojte pretjerivati s hlađenjem (razlika između temperature vani i u prostoriji neka ne bude veća od šest ili sedam stupnjeva)
  • postavite odgovarajuću temperaturu i pričekajte neko vrijeme da ju klimatizacijski uređaj postigne. Ako uređaj uključimo na kratko vrijeme i postavimo najnižu temperaturu, u tom će vremenu uređaj raditi punom snagom i pritom trošiti puno električne energije.
  • Klimatizacijski uređaj potrošit će manje energije ako prostoriju najprije dobro prozračimo, a zatim zatvorimo prozore i vrata i spustimo rolete i žaluzine.
  • Potrošnja energije bit će najučinkovitija ako će otvori za puhanje zraka biti usmjereni vodoravno. Naime, topli zrak nakuplja se ispod stropa, zato će ga hladni zrak iz klimatizacijskog uređaja najprije ohladiti, a ohlađen će se pomicati prema podu i tako će se prostorija ravnomjerno hladiti.

Stari hladnjak volumena 150 litara potroši u prosjeku 600 kWh električne energije godišnje, a moderniji manje od 200 kWh godišnje.

Novi su aparati štedljiviji.

Za vrućih ljetnih dana hladnjak češće otvaramo i iz njega uzimamo hladna osvježavajuća pića. Da bismo potrošili što manje električne energije, trebamo se držati savjeta da vrata hladnjaka što prije zatvorimo kako bismo spriječili izlaženje hladnog zraka. Previše ili premalo napunjen hladnjak troši više električne energije – ako je natrpan hranom, onemogućena je cirkulacija hladnog zraka, a ako je u njemu premalo hrane, na raspolaganju je premalo mase koja akumulira hladnoću i pomaže u održavanju odgovarajuće niske temperature.

Činjenica je da, osim ako ne obnavljamo stan, najvjerojatnije nećemo mijenjati stari ispravni hladnjak ili perilicu posuđa. Međutim, poznato je da su stari aparati jako rasipni. Nekad se proizvođači nisu previše bavili time koliko će struje potrošiti aparat, važnije je bilo da bude što pouzdaniji i dugovječniji. Danas slijede drukčiju filozofiju i rade ekološki prihvatljive uređaje koji troše najmanju moguću količinu energije (i vode).  

Za usporedbu: stari ugradbeni ili samostojeći hladnjak sa zamrzivačem volumena 150 litara u prosjeku potroši 600 kilovatsati električne energije godišnje, a moderniji s ekonomičnijom tehnologijom i manje od 200 kilovatsati godišnje. Sve popularniji američki hladnjaci nešto su rasipniji i u prosjeku troše od 350 do 450 kilovatsati struje godišnje, no u usporedbi sa starim običnim hladnjacima još su uvijek osjetno štedljiviji.  

Stare aparate, bilo da se radi o hladnjaku, perilici posuđa, perilici ili sušilici rublja ili mikrovalnoj pećnici, koristimo dok god rade. Zato trebamo izabrati energetski najučinkovitije, najbolje one koji spadaju u energetski razred A+++. Istina je da ćemo za njih izdvojiti nešto više, ali će se tijekom njihova životnog vijeka investicija isplatiti.