Znanje i podrška

Kada suvišna toplina postane izvrstan primjer kružnoga gospodarstva i partnerske suradnje

Suvišna toplina koja nastaje pri hlađenju elektrolučne peći (ELP) u tvrtki SIJ Metal Ravne oslobađala se u okoliš preko rashladnih tornjeva prije nadogradnje sustava suproizvodnje električne energije i topline. Danas je suvišna toplina koja nastaje u metalurškim procesima izvor daljinskoga grijanja za potrebe grada Ravne i cijeloga zatvorenoga gospodarskog područja Ravne. Pokusnim projektom pomoću Petrolovih rješenja u praksi smo dokazali da se industrijski i energetski intenzivno aktivan gospodarski okoliš može razvijati u sinergiji s lokalnom zajednicom te pridonijeti zaštiti okoliša i kružnom gospodarstvu.

Linearni model gospodarskog rasta po načelu „uzmi, napravi, odbaci” više ne zadovoljava potrebe suvremenih društava u globaliziranom svijetu.

„Industrija je suočena s ograničenim prirodnim izvorima (sirovinama, energentima) i njihovim nestabilnim cijenama. Traži načine za očuvanje (međunarodne) konkurentnosti i inovativnih rješenja koja doprinose tomu. U navedenom je kontekstu kružno gospodarstvo prepoznato kao poslovni model koji potiče suradnju između različitih dionika i pruža ekonomski, ekološki i društveno pozitivna rješenja. Ujedno je odgovor na posljedice klimatske krize koja je također uzrokovana postojećim odnosom prema korištenju izvora i energije”, kazala je mag. Ladeja Godina Košir, osnivačica i direktorica Circular Changea, predsjednica Europske platforme za kružno gospodarstvo ECESP.  

Suproizvodnja topline i električne energije (SPTE) proces je istodobnog pretvaranja energije goriva u toplinu i električnu energiju. Za taj se proces koristi generator koji pokreće plinska ili parna turbina ili plinski motor. Duga je tradicija suproizvodnje topline i električne energije u Ravnama na Koroškem gdje su prvi plinski moduli pušteni u pogon još 1999. g.

Pri prijelazu s proizvoda na usluge te s posjedovanja na zajedničku potrošnju otvaraju se mogućnosti za nova radna mjesta u svim područjima – kako za manje kvalificirane djelatnike (održavanje, popravci), tako i za visokokvalificirane stručnjake (inovacije u području materijala, tehnologija, umjetne inteligencije…), objašnjava naša sugovornica.

„U Sloveniji već imamo velik broj primjera dobre prakse koji su sami prepoznali potencijale kružnoga gospodarstva bez dodatnih poticaja i oni su najbolji dokaz da se za navedene modele tvrtki odlučuju i zbog gospodarskih razloga”, dodala je mag. Ladeja Godina Košir, osnivačica i direktorica Circular Changea, predsjednica Europske platforme za kružno gospodarstvo ECESP: „Proizvodnja i potrošnja utemeljena na što dužem razdoblju očuvanja vrijednosti u samoj je srži gospodarstva po načelima kružnosti.” 

Suvišnu toplinu koja nastaje pri hlađenju elektrolučne peći u tvrtki SIJ Metal Ravne sada koristimo za grijanje gospodarskog područja i grada Ravne.

„Prijelaz iz linearnih u kružne modele gospodarstva danas postaje sve prisutniji način, tj. rješenje za ekološke mjere i energetsku učinkovitost”, naglasilo je slovensko Ministarstvo okoliša i prostora (MOP). Za daljnju primjenu kružnoga gospodarstva još uvijek je iznimno bitno podizanje svijesti i obrazovanje, a posebno suradnja svih dionika u društvu. „Prijelaz u kružno gospodarstvo proces je koji obuhvaća sve dijelove društva. Pritom su gospodarstvo i općine ključni partneri. Iznimno će važno biti uključivanje načela kružnoga gospodarstva u ostale sektorske politike i mjere te nova načela financiranja.”

Prema podatcima Europske komisije sprječavanje nastanka otpada, ekološki prihvatljiv model, ponovna upotreba i slične mjere mogu tvrtkama u Europskoj uniji (EU) omogućiti neto uštedu u iznosu od 600 milijardi eura ili 8 % njihova godišnjeg prometa, dok bi se istodobno godišnja emisija stakleničkih plinova smanjila za 2 do 4 %.

Prijelaz iz linearnih u kružne modele gospodarstva danas postaje sve prisutnije rješenje za ekološke mjere i energetsku učinkovitost. 

Kružno gospodarstvo ključno je za gospodarstvo usmjereno na izvoz 

Nema mnogo podataka o tome koliko je slovenska industrija prepoznala potencijal kružnoga gospodarstva.

 „Rezultati nekoliko starijih istraživanja Eurobarometra u malim i srednjim poduzećima pokazuju da je manji broj takvih tvrtki u Sloveniji već proveo ili provodi mjere kružnoga gospodarstva u odnosu na EU u prosjeku, dok razlike nisu velike u slučaju mjera smanjenja otpada, potrošnje vode i iskorištavanja obnovljivih izvora energije, no zato znatno zaostaju kada je riječ o učinkovitom korištenju materijala. Što se tiče mjera energetske učinkovitosti, slovenska mala i srednja poduzeća čak su iznad prosjeka EU-a”, objašnjava mag. Andreja Urbančič iz Centra za energetsku učinkovitost Instituta Jožef Stefan (IJS CEU).


Mag. Andreja Urbančič, Centar za energetsku učinkovitost Instituta Jožef Stefan (IJS CEU): „Za potpuno iskorištavanje potencijala nužni su i sustavni poticaji koji će usmjeravati gospodarstvo u sklopu porezne i ostalih politika.” 


U spomenutoj europskoj anketi za Sloveniju je navedeno kako je pristup financijskim sredstvima prepreka provedbi mjera materijalne učinkovitosti koja je jedna od najvažnijih elemenata kružnoga gospodarstva: lakši proizvodi, proizvodi duljega životnog vijeka, ponovna upotreba proizvoda ili materijala i recikliranje. Zasada postoje rupe u znanju i iskustvima u vezi s konkretnim mjerama materijalne učinkovitosti (uz iznimku određenih segmenata), kako u gospodarstvu, tako i u specijaliziranim institucijama za gospodarsko savjetovanje. „Za potpuno iskorištavanje potencijala nužni su i sustavni poticaji koji će usmjeravati gospodarstvo u sklopu porezne i ostalih politika”, tvrdi Urbančičeva. 

Slovenska industrija svjesna je značaja uvođenja koncepta kružnoga gospodarstva, dodaje dr. Matevž Pušnik, također iz IJS CEU. I još nešto. „S obzirom na gospodarstvo koje je izrazito usmjereno na izvoz, uvođenje ovog koncepta bit će ključno za očuvanje konkurentnosti tvrtki.”

Petrol je zajedno sa stručnjacima iz SIJ Metal Ravne i Centra za energetsku učinkovitost Instituta Jožef Stefan pronašao rješenje kojim se suvišna toplina upotrebljava za daljinsko grijanje grada Ravne na Koroškem. 

Primjer dobre prakse: Iskorištavanje suvišne topline metalurških procesa za grijanje grada 

Pokusni projekt tvrtke SIJ Metla Ravne dokazao je da se industrijski i energetski intenzivno aktivan gospodarski okoliš može razvijati u sinergiji s lokalnom zajednicom te pridonijeti zaštiti okoliša, a samim time i zelenom gospodarstvu. 

Suvišnu toplinu koja nastaje hlađenjem elektrolučne peći (ELP) u tvrtki i koja je prije provedbe projekta oslobođena u okoliš putem rashladnih tornjeva iskoristili su kao izvor daljinskoga grijanja grada Ravne na Koroškem i cijelog ZGP Ravne, čime doprinose kružnom gospodarstvu.  

Sustav suproizvodnje električne energije i topline 2015. g. nadograđen je korištenjem suvišne topline koja nastaje u metalurškim procesima za potrebe grijanja grada Ravne na Koroškem. Tijekom godišnjeg remonta peći u premosnicu je instaliran izmjenjivač topline snage 4,2 MW, a u toplanu još dva izmjenjivača topline i sva ostala potrebna mjerna i regulacijska oprema. 

„Lokalnom opskrbljivaču energije 2018. smo za potrebe zagrijavanja grada Ravne na Koroškem predali 8.033 MWh toplinske energije koja nastaje kao suvišna toplina u procesu hlađenja elektrolučne peći u tvrtki SIJ Metal Ravne. Ta količina uključuje oko 41 % cjelokupne topline potrebne za zagrijavanje Ravni na Koroškem. Predviđamo da će količina oslobođene toplinske energije u 2019. g. doseći 10.000 megavatsati što je dovoljno za zadovoljavanje otprilike polovice svih potreba grijanja Ravni na Koroškem”, objašnjavaju iz Grupe SIJ.


„Već nekoliko godina surađujemo na projektu suvišne topline s Petrolom koji raspolaže s još nekoliko rješenja koja se mogu primijeniti u veoma značajnoj mjeri u slučaju još čvršćeg povezivanja s proizvođačima čelika Grupe SIJ.”


Crpke sustava daljinske topline 

Ovo je prvi projekt povezivanja čelične industrije i sustava daljinskoga grijanja te korisne primjene suvišne topline metalurških procesa u svrhu grijanja, čime se povećava konkurentnost obiju industrija, a smanjuju emisije stakleničkih plinova i njihova utjecaja na okoliš.

Realizirani projekt također je jedan od mogućih načina prijelaza na niskougljično društvo i kružno gospodarstvo. Ovaj primjer dobre prakse zasigurno će potaknuti realizaciju sličnih projekata u grupi Petrol jer postoji mnoštvo potencijala za korisnu primjenu suvišne topline, jedino je nužno povezati prave dionike i pronaći odgovarajuće niše. 


Mag. Andreja Urbančič, Institut Jožef Stefan Centar za energetsku učinkovitost (IJS CEU): „Danas u Sloveniji nema mnogo primjera iskorištavanja suvišne topline u području daljinskoga grijanja. U pravilu se radi o mjerama koje su iznimno zanimljive u ekonomskom smislu, stoga postoji veliki potencijal.” 


„Primjer tvrtke SIJ Metal Ravne koja je svojim tehnološkim i organizacijskim rješenjima omogućila iskorištavanje dijela otpadne topline za grijanje sanitarne vode u općini nesumnjivo je primjer dobre prakse koji je posebno poticajan jer osim učinkovitog korištenja energije za smanjenje ugljičnog otiska ujedno predstavlja primjer povezivanja dionika i suradnje s lokalnom zajednicom. Suradnja i povezivanje ključni su u kružnim modelima te će postati neizostavni u stvaranju dodatnih vrijednosti”, naglašava Ministarstvo okoliša i prostor (MOP). 


Mag. Ladeja Godina Košir, osnivačica i direktorica Circular Changea, predsjednica Europske platforme za kružno gospodarstvo ECESP: „Projekt SIJ Metal Ravne izvrstan je primjer kružnoga gospodarstva i međusobne suradnje partnera koji su se povezali upravo zbog promijenjenoga kružnog mentaliteta koji donosi korist svim dionicima i širemu lokalnom okolišu.” 


U suvremenome nadzornom centru zajedno sa svojim stručnjacima vodimo računa o cjelovitom energetskom upravljanju ZGP Ravne.